Veliki kašalj je ozbiljna i vrlo zarazna infekcija uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis i jedna je od najčešćih bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom.
U posljednjih nekoliko sedmica na području Kantona Sarajevo, primjećuje se porast broja oboljelih od velikog kašlja.. Većina oboljelih registrirana je među djecom, no oboljeti mogu i odrasli. S obzirom na visoku reproduktivnu stopu velikog kašlja (jedan slučaj može uzrokovati do 16 novih slučajeva), za očekivati je pojavu novooboljelih osoba i u sljedećem razdoblju.
Vakcinacija trudnica
Nastavno na preporuku Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo o vakcinaciji trudnica protiv hripavca, a povodom registriranog povećanog broja oboljelih od hripavca koji se sukcesivno javljaju od ljeta i rezultiraju i grupiranjima u određenim kolektivima, ali i porodicama, ovim putem se pozivaju sve trudnice u drugom i trećem trimestru trudnoće da se vakcinišu protiv hripavca, a s ciljem zaštite novorođenčadi i dojenčadi, skupinama prepoznatim kao najviše osjetljivim na zaražavanje hripavcem.
S obzirom da trudnice koje su zadnji put vakcinisane u djetinjstvu nemaju IgG antitijela za prenijeti transplacentarno svojoj novorođenčadi, a prvih nekoliko mjeseci života dijete ne može biti zaštićeno vakcinacijom, jedini način da se novorođenčad i dojenčad u prvim mjesecima života zaštite od hripavca je taj da se trudnica cijepi u drugom ili trećem trimestru trudnoće.
Vakcinacijom trudnica jednom dozom kombinirane vakcine protiv difterije, tetanusa i hripavca, kod trudnice se potiče proizvodnja specifičnih IgG antitijela koja transplacentarnim prelazom pasivno štite dijete od ovih bolesti u prvim mjesecima života, dok ne stvori vlastita antitijela cijepljenjem prema Programu vakcinacije.
Vakcinacija trudnica protiv hripavca neće imati uticaja na cirkulaciju uzročnika u populaciji, ali će pružiti zaštitu njihovoj djeci u prvim mjesecima života, kad su najosjetljiviji i imaju najveći rizik za komplikacije bolesti.
Simptomi, prevencija i liječenje
Veliki kašalj je ozbiljna i vrlo zarazna infekcija uzrokovana bakterijom Bordetella pertussis i jedna je od najčešćih bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom. Simptomi bolesti mogu se podijeliti u tri stadija. Početni simptomi kod starije djece i odraslih slični su simptomima prehlade i obično uključuju curenje ili začepljen nos, blago povišenu temperaturu i kihanje te jaki kašalj (kataralni stadij). Drugi stadij bolesti naziva se paroksizmalni stadij, zbog karakterističnih napada kašlja te može trajati dvije do šest sedmica. Paroksizmi kašlja sastoje se od pet do deset napada kašlja u vrijeme jednog izdisaja, nakon čega slijedi udisaj koji u veće djece zbog suženja glasnica zvuči kao hripanje. Tokom nekoliko dana, kašalj će se obično pogoršati i mogu ga pratiti grčevi i povremeno povraćanje. Napadi kašlja su učestaliji tokom noći, praćeni su povraćanjem i umorom, takođe moguće su i neurološke komplikacije. U trećem stadiju oporavka (rekonvalescenti stadij) napadi kašlja postaju rjeđi te prestaju kroz dvije do tri sedmice, uz mogućnost trajanja do nekoliko mjeseci.
Klinička slika kod novorođenčadi i dojenčadi najčešće je težeg kliničkog toka i najčešće nema karakteristične paroksizme kašlja (nije još u potpunosti razvijen refleks kašlja), već se javlja otežano disanje, dahtanje, gušenje i usporeni rad srca.
Infekcija je općenito blaža u djece tinejdžerske dobi i odraslih, nego u novorođenčadi i mlađe djece, a posebno u onih koji su se vakcinisali protiv Velikog kašlja te se u njih može činiti kao obična prehlada.
Izvor zaraze su zaražene osobe koje ne moraju nužno imati jasno izraženu kliničku sliku bolesti, ali je kapljičnim putem šire na ostale u bliskom kontaktu. Bliski kontakti zaražene osobe pod najvećim su rizikom od oboljevanja (najčešće ukućani i oni s kojima se provodi duže vrijeme u neposrednom kontaktu). Prosječna inkubacija bolesti je od 7do 10 dana, ali može trajati od 5 do 21 dan.
Dijagnoza se može postaviti klinički, tokom paroksizmalnog stadija, ali za potvrdu infekcije potrebna je mikrobiološka analiza (dokaz uzročnika PCR-om, kultivacijom iz brisa ždrijela i/ili nazofaringealnog brisa te serološkom pretragom krvi).
Trajanje infekcije može biti do dvije sedmice s iscrpljujućim kašljem do 90 dana. Moguć je razvoj komplikacija bolesti, što ovisi o dobi, o vakcinalnom statusu oboljelog djeteta, pravovremenoj dijagnostici i terapiji. Bronhopneumonija je najčešća komplikacija, dok su konvulzije i encefalopatije znatno rjeđe.
Pojedincima koji pokazuju simptome hripavca savjetuje se da se suzdrže od kontakta s djecom, jave se izabranom ljekaru porodične medicine kako bi potvrdili dijagnozu, započeli liječenje i dobili daljnje upute o postupanju, a s ciljem zaštite najosjetljivijih osoba (novorođenčad i dojenčad, trudnice i osobe oslabljenog imunološkog sistema).
Oboljele osobe, kao i sumnjive na bolest, treba izolirati u skladu s epidemiološkim preporukama. Izabrani ljekar o slučaju oboljenja treba obavijestiti nadležnog epidemiologa I dostaviti popunjenu prijavu oboljenja/smrti od zarazne bolesti u J.U.Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo.