Izvor: AZRA MAGAZIN
Otkako postoje ljudi, postoji i potreba za zaštitu od neplanirane trudnoće. Kroz historiju su te mjere bile različite, a često bizarne i veoma kreativne. U nastojanju da se zaštite od trudnoće, žene su ponekad riskirale svoje zdravlje. Još u antičkoj Grčkoj žene su pripremale mješavinu maslinovog ulja i ulja cedrovine, koju su koristile kao antispermicidno sredstvo. Aristotel je, također, pisao o toj metodi, kao i činjenici kako su žene otkrile da maslinovo ulje usporava kretanje spermija. To im je omogućavalo da nakon spolnog odnosa isperu sjeme iz rodnice, a ne ostanu trudne.
U srednjem vijeku ljudi su se često oslanjali na vradžbine poput nošenja talismana i ispijanja magičnih napitaka. Neobična metoda kontracepcije iz tog doba bila je zaštita vučijim urinom, koji se nije prikupljao, već je žena samo trebala hodati po tlu na kojem je vučica prethodno mokrila.
U današnjem vremenu metode kontracepcije se dijele u dvije osnovne grupe: prirodne i medicinske. Prirodne se zasnivaju na suzdržavanju (apstinenciji) od spolnih odnosa u vrijeme plodnih dana ciklusa, dok medicinske sprječavaju ovulaciju i/ili kontakt između jajne ćelije i spermatozoida i/ili implantaciju (usađivanje u matericu) zametka.
Kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini, gdje je sve više seksualnih odnosa, neželjenih trudnoća, a kontracepciju koristi sve manje žena, iz prve ruke smo saznali u razgovoru s mr. sci. dr. Enisom Hasanovićem, direktorom Zavoda za zaštitu žena i materinstva KS.
Imate li podatak u kojoj dobi, u prosjeku, stanovnici BiH stupaju u seksualne odnose?
– Mislim da niko nema podatke u smislu šireg istraživanja i prikupljenih podataka u BiH. Naše iskustvo iz ordinacija pokazuje sve ranije stupanje u seksualne odnose. S druge strane, prema nekim istraživanjima provedenim u Hrvatskoj, prosječna dob stupanja u prvi seksualni odnos bila je 16-17 godina. Pri tome 14 posto petnaestogodišnjaka (21 posto mladića i 6 posto djevojaka) izjavilo je da je imalo rani spolni odnos (u dobi 15 godina ili ranije).
Koja metoda se smatra najefikasnijom i zašto?
– Ne postoji niti jedna kontraceptivna metoda koja je sasvim pouzdana, ne posjeduje nikakva neželjena djelovanja, a čija je primjena sasvim jednostavna. Svaka kontraceptivna metoda predstavlja kompromis između ovih zahtjeva i prilagođavanje individualnim potrebama i uslovima, kao što su životna situacija, planiranje porodice, zdravstveno stanje i s tim povezani prioriteti.
A koja je najzastupljenija?
– U Evropskoj uniji je najzastupljenija hormonska metoda kontracepcije i to oralna hormonska kontracepcija (pilule). Prema tom istraživanju, 56,9 posto ispitanica u FBiH navelo je da ne koristi niti jednu metodu kontracepcije.
Šta je hormonska kontracepcija i koji su njeni rizici?
– Tri su mehanizma djelovanja hormonske kontracepcije: sprječava ovulaciju, stanjuje sluznicu materice, te mijenja gustoću cervikalne sluzi. Hormonska kontracepcija ima visoku efikasnost, s pouzdanošću zaštite od trudnoće većom od 99 posto. Smanjena efikasnost može biti povezana s pogrešnom primjenom ili neredovnim uzimanjem tableta, povraćanjem, nedovoljnom apsorpcijom tableta, zbog određenih bolesti, te uzimanjem nekih drugih lijekova.
Kontracepcija namijenjena muškarcima
Jedine dostupne metode kontracepcije za muškarce su kondom i vazektomija. Muška hormonska kontracepcija se temelji na kombinaciji testosterona (muškog spolnog hormona) i gestagena, te vrlo efikasno sprječava pojavu spermija u testisima (spermatogenezu). Na tržištu još ne postoji kontraceptiv, jer je izrada muškog kontracepcijskog sredstva komplicirana, te je s tim u vezi pokrenuta saradnja između kineskih i američkih naučnika. Potrebno je istražiti na koji način bi kontraceptivna djelotvornost bila što bolja uz minimalne neželjene učinke na organizam.
Ugrađena spirala i trudnoća
Ako žena zatrudni sa spiralom, treba je ukloniti u ranoj trudnoći nježnim povlačenjem za konac, jer je uz spiralu značajno povećan rizik od spontanog pobačaja, septičkog pobačaja, koji može biti životno ugrožavajući i izazvati prijeveremeni porođaj.
Zaštita od trudnoće nakon porođaja
Kombinirani hormonski kontraceptivi mogu se primijeniti tri sedmice nakon poroda, ako ne postoji rizik za nastanak venske tromboze. Ne preporučuju se ženama koje doje, jer smanjuju količinu i mijenjaju okus mlijeka. Ženama koje doje preporučuju se tzv. Mini-pill (tablete koje sadrže samo gestagen) ili primjena spirale.
Kada hormonskoj kontracepciji treba reći NE
Hormonska kontracepcija ne smije se primjenjivati ako postoji sumnja na trudnoću, ako žena ima više od 35 godina i konzumira duhan, nerazjašnjenog krvarenja iz spolnih organa, neregulirane hipertenzije, ako je osoba preboljela trombozu dubokih vena, infarkt ili moždani udar, ili je neko od prvih srodnika to doživio prije 50. godine života. Također, ne propisuje se ni kod migrene s aurom, oboljenja ili sumnje na karcinom dojke, ako je prisutna bolest jetre ili ako se planira operativni zahvat s dužim mirovanjem.
Hronologija kontraceptivnih sredstava
- 1900. Prvi unutarmaterični uložak, koji je preteča današnje spirale napravljen je u Njemačkoj 1909. godine od crijeva svilene bube. Komercijalno se počeo koristiti krajem 20-ih godina, a posebno postaje popularan 60-ih i 70-ih godina, da bi kasnih 70-ih upotreba bila smanjena zbog čestih nuspojava. Danas se moderna spirala smatra jednom od najefektnijih oblika kontracepcije.
- 1901. Otkriće gume sredinom 19. stoljeća rezultiralo je izradom prvog gumenog kondoma. Od lateksa se počinju proizvoditi 1920. godine, te postaju glavna metoda kontracepcije, sve do otkrića kontracepcijskih tableta.
- 1960. S nazivom Enovid pojavljuje se u prodaji prva kontracepcijska tableta u svijetu. Iako su prve tablete sadržavale veliki broj hormona i imale razne nuspojave, široko su korištene diljem svijeta. Kanadski ginekolog Albert Yuzpe sredinom sedamdesetih godina počeo je koristiti hormonsku hitnu kontracepciju kombinacijom estrogena i progesterona.
- 1990. Spužva natopljena u sirće kao kontraceptiv opisuje se u Talmudu, ali moderni oblik spužve na tržištu se pojavio ranih 90-ih godina 20. stoljeća.
- 2014. Iranski parlament zabranjuje reklamiranje kontracepcijskih sredstava u nastojanju da suzbije pad nataliteta.
- septembar se obilježava kao Svjetski dan kontracepcije, posvećen je podizanju svijesti o metodima kontracepcije, poboljšanju obrazovanja o njoj, kao i spolnom i reproduktivnom zdravlju, s vizijom svijeta u kojem je svaka trudnoća željena.
Kontracepcija dostupna u BiH
Kombinirani oralni kontraceptivi (COC)
Tableta za kombiniranu oralnu kontracepciju najčešće se naziva „pilula”, sadrži dva hormona, estrogen i progesteron. Osnovni način na koji djeluje ova pilula je taj da ona zaustavlja jajnike žene da ne otpuste jajnu ćeliju svakog mjeseca, što znači da trudnoća ne može početi. Uzima se jedna tableta dnevno, počevši s prvim danom menstruacije, tokom 21, 24 ili 26 dana.
Hitna kontracepcija („dan poslije”)
Pilula koja sadrži samo progesteron ili njegov analog (ulipristal acetat). Djeluje tako što sprječava ovulaciju. Djelotvorna je ako se uzme do pet dana nakon nezaštićenog odnosa, jednokratno.
Unutarmaterični uložak (spirala)
Intrauterino sredstvo namijenjeno je kontroli rađanja koje pružalac zdravstvene njege ubacuje u matericu žene. IUS se uglavnom pravi od plastike ili metala i ima pričvršćenu žicu. Postoje dvije osnovne vrste:
Hormonska (mogu stajati do 5 godina), s progesteronom, sprječava i ovulaciju.
Mitovi i zablude
Vaginalno ispiranje nakon spolnog odnosa nije efikasan način za zaštitu od trudnoće. Ono je čak povezano s nizom zdravstvenih tegoba, te se nikako ne preporučuje.
Do trudnoće može doći i nakon prvog spolnog odnosa u životu i pri bilo kojem položaju u spolnom odnosu.
Iako se rjeđe dešava, trudnoća je moguća i za vrijeme menstrualnog krvarenja.