Tekst preuzet sa: ZZJZKS.BA
Svjetska zdravstvena organizacija Svjetski dan zdravlja 7. april 2022. godine posvetila je pitanju trenutačnog stanja naše planete i utjecaju nepovoljnih faktora okoliša na zdravlje ljudi sa sloganom „Naša planeta, naše zdravlje“. Kontinuirano na globalnom i lokalnom nivou bilježimo porast oboljenja kao što su karcinomi, astma, srčana oboljenja. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da više od 13 miliona smrtnih ishoda na godišnjem nivou u svijetu imaju uzroke koji se mogu povezati sa nebrigom o našem okolišu.
Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja usmjerena je na čisti zrak, vodu i hranu dostupnu svima, na ekonomije koje trebaju biti usmjerene na blagostanje ljudi, te gradove i zajednice koje trebaju ljudima omogućiti kontrolu nad vlastitim zdravljem, zdravljem sredine u kojoj žive i zdravljem naše planete.
Politike i odluke koje se donose na svim nivoima imaju snažan utjecaj na klimu i generiraju i zdravstvenu krizu. Činjenica da 90% ljudi u svijetu diše nezdrav zrak povezana je pored ostalog i sa zagađenjem čiji uzrok su i izgaranja fosilnih goriva. Ekstremni vremenski uslovi, degradacija tla i zagađenje pitke vode i voda postale su značajne prijetnje po zdravlje, a sve manje je prirodnih sredina u cijelom svijetu koje su zaštićene od degradacije. To se odražava na sve segmente našeg života, od hrane koju konzumiramo do zraka koji dišemo. Trećina svih svjetskih emisija stakleničkih plinova koje stvara čovjek povezana je s hranom, i to od proizvodnje, konzumacije pa do odlagališta otpada. Krčenje šuma, upotreba gnojiva, stoka i otpad doprinose emisijama stakleničkih plinova iz sistema za prehranu kako na našem lokalnom nivou, tako i globalno.
Na svjetski dan zdravlja 2022. godine važno je da se usmjerimo na značaj pitanja hitnih akcija koje su nam neophodne kako bismo sačuvali zdravlje naše planete, sredine u kojoj živimo, a time i zdravlje ljudi. Za to nam je neophodno poticati i podržavati na lokalnom i globalnom nivou pokrete i akcije za građenje društava usmjerenog na blagostanje i dobrobit ljudi.
Pandemija COVID-19 pokazala je značaj nauke i uloge zdravstvenih sistema, ali istovremeno smo imali priliku suočiti se sa višestrukim nejednakostima u cijelom svijetu. Na osnovu lekcije koju smo naučili tokom pandemije COVID-19 uočili smo brojne slabosti u svim sferama društva kako na lokalnom tako i na globalnom nivou, što je naglasilo hitnu potrebu za stvaranjem društava blagostanja posvećenih jednakosti i pravičnosti u zdravlju kako za sadašnje, tako i za buduće generacije sa jasno postavljenim ciljevima i njihovom realizacijom kada je u pitanju očuvanje okoliša.
Trenutačno ekonomski procesi u svijetu vode ka nejednakoj distribuciji prihoda, bogatstva i moći što za posljedicu ima veliki broj ljudi koji žive u siromaštvu i nesigurnosti.
Ekonomija blagostanja ima za ciljeve ljudsko blagostanje, pravičnost i ekološku održivost. Ovi ciljevi trebaju biti pretočeni u dugoročne investicije, budžete za dobrobit, socijalnu zaštitu i pravne i fiskalne strategije. Prekidanje ciklusa razaranja planete i zdravlja ljudi zahtijeva zakonodavnu akciju, korporativnu reformu i pojedince koji će biti podržani i podstaknuti da donose zdrave izbore. Zdravi izbori i zaštita okoliša od nivoa pojedinca, preko zajednice, društva i globalno su prioritet za ljudsko blagostanje i ekološku stabilnost.