To je virusna infekcija koja se prenosi kapljično, kašljanjem oboljele osobe.
Ovo je jedna od najinfektivnijih preventabilnih bolesti – ako se u istoj prostoriji nalazi 10 osoba i uzročnik je tu u zraku, njih 9 će biti inficirano. Stoga se morbili šire izuzetno brzo i brzo inficiraju više osoba. Rizik od smrtnog ishoda iznosi oko 0.2%, ali u slučajevima pothranjenosti, može iznositi i do 10%. Smrtnost kod imunokompromitovanih lica iznosi i do 30%.
Inkubacija traje 10 do 12 dana. Do pojave osipa može proći 7 do 21 dan, obično 14 dana. Od simptoma se javlja curenje nosa, visoka temperatura od oko 40°C te karakterističan crveni, pljosnati osip. Rani simptom bolesti su Koplikove tačke – lezije na bukalnoj sluznici (sluznica unutrašnjosti obraza) u regionu prvog i drugog kutnjaka. Drugi simptomi uključuju korizu, konjuktivitis i kašalj. Može se javiti anoreksija usljed dijareje te generalizirana limfadenopatija (uvećanje limfnih čvorova). Osip traje 5-6 dana, zatim mrlje postanu smeđe i osip se povlači i ljušti. Sezona morbila je kasna zima – proljeće.
Komplikacije se javljaju u oko 30% slučajeva. Komplikacije su najčešće kod djece mlađe od 5 godina i odraslih iznad 20 godina.
U komplikacije spadaju:
- teška dijareja (8% slučajeva);
- otitis media/zapaljenje srednjeg uha (7%);
- upala pluća (6%);
- encefalitis (0.1%);
- smrtni ishod (0.2%).
Najčešći uzrok smrti kod djece jeste kompliciranje sa upalom pluća, a kod odraslih sa encefalitisom. Čak oko 60% slučajeva upale pluća sa morbilima ima smrtni ishod. U 5 do 10 slučajeva na milion oboljelih može doći i do subakutnog sklerozirajuće panencefalitisa, rijetke degenerativne bolesti centralnog nervnog sistema, koja se javlja u prosjeku 7 godina nakon infekcije. Zahvaljujući vakcinaciji, ova zakašnjela komplikacija infekcije morbilima je sve rjeđa. Inače, bolest teče polako, prvo se javlja ataksija, zatim počinju napadi, a komplikacije rezultiraju smrtnim ishodom.
Morbili slabe imunološki sistem i čine ga podložnijim za druge bolesti – i to trebate imati na umu.
Imunizacija se sprovodi sa 2 doze MRP vakcine (morbili, rubeola, zaušnjaci/parotitis, poznata i kao MMR vakcina). Prva doza se prima sa navršenih 12 mjeseci starosti, prema kalendaru imunizacije, a druga u 6. godini. Ako je u jeku epidemija morbila, preporuka je dati djeci od 9 mjeseci nultu dozu MMR vakcine.
Vakcinisani sa dvije doze imaju dugotrajan imunitet.